Ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta.
Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila javno su demonstrirale 08. ožujka 1857. u New Yorku. Prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu 1910. godine kojom prilikom je, na prijedlog Clare Zetkin, ustanovljen „Međunarodni dan žena“.
Ujedinjeni narodi ovogodišnjem Međunarodnom danu žena posvetili su temu po nazivom
„Razmislite jednako, izgradite pametno, inovirajte za promjene“ kojom inovacije žena i djevojaka, za žene i djevojke, stavljaju u središte napora za postizanje ravnopravnosti spolova.
Danas u suvremenom društvu svakoj ženi treba omogućiti sudjelovanje i odlučivanje u svim područjima društvenog, političkog i gospodarskog života kao aktivnim, potpuno ravnopravnim sudionicama u svim javnim područjima, ali i na razini obitelji i vlastitog socijalnog okruženja. U svim važnijim odlučivanjima i događanjima žena ne može biti samo promatrač, nego i aktivan, potpuno ravnopravan sudionik.
Republika Hrvatska, svjesna važnosti uvođenja načela ravnopravnosti spolova na svim razinama kao i činjenice kako ravnopravnost između žena i muškaraca predstavlja jedno od temeljnih načela Europske unije, podržava napore usmjerene jačanju pitanja ravnopravnosti spolova u svim svojim politikama. Vodeći se odredbama međunarodnih dokumenata Ustav Republike Hrvatske propisuje ravnopravnost spolova kao jednu od najviših vrednota, čime se pokazuje visoki stupanj osviještenosti o nužnosti sprječavanja svih oblika diskriminacije i nasilja.
Na tragu navedenoga, Republika Hrvatska je ratifikacijom
Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) pokazala svoju opredijeljenost za osiguravanje jednakog sudjelovanja žena u svim područjima života, ratifikacijom UN-ove
Konvencije o pravima osoba s invaliditetom preuzela je obvezu osigurati puno ostvarenje svih ljudskih prava i temeljenih sloboda osobama s invaliditetom, dok je ratifikacijom
Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji pokazala dodatnu težnju i trajnu namjeru u cilju poduzimanja mjera usmjerenih promicanju rodne ravnopravnosti i suzbijanja svih oblika diskriminacije i nasilja nad ženama uključujući i nasilje u obitelji. Ovim ciljevima usmjeren je i niz nacionalnih dokumenata, primjerice Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji, za razdoblje od 2017. do 2022. godine, Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020., Strategija socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017. do 2020. godine i drugo.
Dostupni podaci ukazuju na činjenicu da su žene najčešće žrtve diskriminacije i nasilja što je rezultat neuravnotežene podjele moći između muškaraca i žena. Siromaštvo i socijalna isključenost, sadrže jasnu rodnu dimenziju koja je najvidljivija u nešto višoj stopi rizika siromaštva kod žena, višoj stopi nezaposlenosti žena, nižim prosječnim zaradama žena u odnosu na muškarce te većim socijalnim rizicima jednoroditeljskih i samačkih starih kućanstava.
Područje ravnopravnosti spolova zadire u više područja života - zapošljavanje i rad, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, skrb o djeci i drugim članovima obitelji, zaštita od nasilja u obitelji i drugo. Slijedom navedenoga, za istači je da je u zadnjih nekoliko godina učinjen napredak u ovim područjima te je unaprjeđeno zakonodavstvo koje uređuje pitanja ravnopravnosti spolova, suzbijanja nasilja i diskriminacije te pitanja rodiljnih i roditeljskih potpora i doplatka za djecu.
Nadalje, provođenje niza aktivnosti usmjerenih usklađivanju obiteljskog i poslovnog života te unaprjeđenja usluga u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, primjerice aktivnosti projekta
Vrtići za skladniji život, za cilj ima pomoć roditeljima u brizi za sigurnost i odgoj djeteta, promicanje bolje ravnoteže obiteljskog i poslovnog života kao i jačanje doprinosa ostvarenju politike ravnopravnosti spolova.
Među aktivnostima u području zaštite od nasilja u obitelji i nad ženama ističu se potpora i smještaj žrtvama nasilja putem skloništa i savjetovališta, kao i niz edukacija stručnjaka koji se u svom radu susreću s problematikom nasilja u cilju unaprjeđenja njihova rada i podizanja kvalitete usluga pruženih žrtvama.
U provedbi svih aktivnosti usmjerenih postizanju pune ravnopravnosti muškaraca i žena naglasak je stavljen na potrebu međuresorne suradnje. Zajedničkom suradnjom odnosno djelovanjem cjelokupnog sustava i svih dionika, od državnih tijela, jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave pa do organizacija civilnog društva, moguće je stvoriti preduvjete za postizanje daljnjeg napretka u području ravnopravnosti spolova.
Slijedom navedenoga, u prigodi Međunarodnog dana žena iskazujemo poštovanje svim ženama te pozivamo na zajedničko poduzimanje aktivnosti s ciljem poboljšanja položaja žena u svim područjima života.
Pisane vijesti
