ZAGREB, 1. listopada 2019. (Hina) - U Zagrebu je u utorak počela trodnevna konferencija "Živjeti starost - izazov za pojedinca, obitelj i društvo" na kojoj je ukazano na potrebu da svi segmenti društva pridonesu dostojanstvenom životu starijih osoba.
Vlada, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kao i druga državna i lokalna tijela u suradnji s civilnim društvom poduzimaju niz mjera nastojeći osigurati podršku starijim osobama. Usluge se osiguravaju prvenstveno u njihovom domu kako bi što duže imali priliku biti dio zajednice i živjeti tamo gdje najviše žele, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu obitelji Marija Pletikosa.
Konferencija je organizirana u povodu Međunarodnog dana starijih osoba, a cilj joj je promocija interdisciplinarnog pristupa starenju.
Pletikosa je rekla da Ministarstvo za demografiju u skrbi za osobe starije životne dobi razvija i podupire različite oblike skrbi, potiče pronalaženje novih i unaprjeđuje postojeće oblike skrbi u lokalnoj zajednici te predlaže mjere kojima se potiče ostanak starijih osoba u krugu vlastite obitelji.
U tom je cilju, rekla je, donesena Strategija socijalne skrbi za starije osobe za razdoblje 2017.-2020. Cilj joj je za starije osobe u sustavu socijalne skrbi osigurati višu razinu kvalitete socijalne skrbi kroz uvođenje inovativnih usluga, te im povećati kvalitetu života i osigurati duži ostanak u vlastitom domu.
Pletikosa je rekla da se u domovima za starije i nemoćne osobe također osiguravaju usluge koje im omogućavaju dostojanstven život i starenje. Istaknula je kako su starije osobe u najvećem broju slučajeva tijekom života i radnog vijeka participirale u stvaranju društvenog bogatstva, pa u starosti s pravom očekuju da imaju pristup tim bogatsvima u cilju zadovoljavanja svojih potreba, a na društvu je da im to osigura.
Od 2020. do 2030. godine bit će dekada zdravog starenja
Voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj Antoinette Kaić-Rak istaknula je kako će od 2020. do 2030. biti dekada zdravog starenja. Podsjetila je da od 2020. Hrvatska predsjeda Vijećem EU te da je Ministarstvo zdravstva u listu svojih prioriteta stavilo naglasak na zdravlje starijih osoba.
Naglasila je da broj osoba iznad 65 godina već premašuje broj djece ispod pet godina. Prema projekcijama UN-a do 2050. svjetska populacija osoba iznad 60 godina će se udvostručiti, rekla je Kaić-Rak.
Istaknula je kako je to veliki javno-zdravstveni i uopće izazov za sve. Rekla je da će isto tako porasti omjer osoba iznad 65 godina u odnosu na dobnu populaciju između 20 i 64 godine.
Istaknula je da Hrvatska spada u Euro regiju koja ima najvišu prosječnu dob u svijetu i čak devet od deset zemalja s najdužim očekivanim životom. "Socijalne determinante i nejednakost doprinose razlikama u očekivanom trajanju životnog vijeka pa primjerice u Moldaviji je to 69,1 godina, a u Švedskoj 81,8 godina. Žene žive duže ali razlike se pomalo smanjuju pa je u Islandu razlika samo tri godine, a u Rusiji čak preko 12 godina", kazala je Kaić-Rak.
Istaknula je da je kontrola epidemije kroničnih nezaraznih bolesti ključ zdravog starenja.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Jelena Pavičić-Vukičević rekla je kako je izuzetno veseli što će konferencija odgovoriti i na pitanja kvalitete stanovanja i urbanog življenja, institucionalne skrbi ali i programa deinstitucionalne skrbi, odnosno suradnje s civilnim sektorom i svima koji promišljaju javne politike u području zaštite osoba treće životne dobi i promoviranja njihovih prava i dostojanstva.
Pavičić-Vukičević je nakon otvorenja konferencije uručila Povelju Grada Zagreba dugogodišnjem promotoru aktivnog i zdravog starenja Nikoli Turku.
Pisane vijesti
