Istraživanje, u kojem su sudjelovale 52 osnovne i srednje škole na potresima pogođenim područjima, od kojih je 10 iz Zagrebačke županije, pokazalo je da su potres i pandemija negativno utjecali na živote značajnog dijela mladih u Zagrebačkoj županiji.
U istraživanju koje je obuhvatilo više od 1700 učenika i 279 obrazovnih djelatnika pitalo se koliko su potresi i pandemija utjecali na život mladih, njihov odgoj i obrazovanje, psihičko stanje te u kojim aspektima života je taj utjecaj najizraženiji.
Iznoseći rezultate istraživanja ravnatelj Instituta dr. sc. Boris Jokić naglasio je da procjena negativnosti utjecaja pandemije i potresa raste s dobi, a najizraženija je kod djevojčica koje pohađaju gimnazijske programe.
Učenici, posebno maturanti, u Zagrebačkoj županiji u istraživanju su istaknuli kako je na njih pandemija ostavila ipak nešto snažniji utjecaj od potresa. Negativan utjecaj potres i pandemija ostavili su na njihovo psihičko zdravlje, učenje, ali i odgojno-obrazovne ishode.
Kazao je, da mladi, nažalost, u ovom trenutku ne vide adekvatnu razinu pomoći, ali kod njih ostaje nada i vjera da će im se ta podrška pružiti. Istaknuo je kako je ta pomoć, osim mladima, nužna i obrazovnim djelatnicima koji su u periodu pandemije i potresa doživjeli povećanje zahtjevnosti rada, ali i pokazali dodatni entuzijazam i određenu razinu sigurnosti. Pozvao je državne i lokalne vlasti da više učine na prepoznavanju i uvažavanju njihova rada.
Ravnateljica Centra za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, Sanda Puljiz Vidović predstavila je rad Centra i krizne situacije s kojima se u radu s ciljanom populacijom trenutno susreću.Istaknula je da se uočava povećan broj zainteresiranih za savjetovanje, ali i nažalost, porast korisnika s anksioznim i depresivnim simptomima kao posljedicama pandemije, potresa i trenutnih ratnih zbivanja u Ukrajini.
Obraćajući se prisutnima državna tajnica za demografiju i mlade Željka Josić istaknula je da su posljednje dvije godine djeca i mladi zakinuti po pitanju socijalizacije, druženja, odlaska u školu i svih onih aktivnosti vezanih za njihov razvoj, odgoj i obrazovanje.
"Potres i pandemija pokazali su nam da moramo više pažnje posvećivati mentalnom zdravlju. Središnji državni ured za demografiju i mlade proveo je nekoliko webinara u 10 srednjih škola u Hrvatskoj kroz koje su učenici pokazali potrebu za psihosocijalnom pomoći, kako u školama tako i izvan njih. Stoga smo u suradnji sa Hrvatskom psihološkom komorom i pokrenuli telefonske, sms i Whatsapp linije na koje su se mladi mogli javiti i dobiti pomoć", poručila je državna tajnica Josić.
Naglasila je i da nas ovo istraživanje upućuje na to da je djeci i mladima potrebna pomoć te će se rezultati istraživanja svakako ugraditi u kreiranje strateških dokumenata.