- Objavljeno: 25.10.2024.
Državna tajnica Josić: Izmjenama i dopunama Zakona o strancima pozitivne promjene na povratak iseljenika
Državna tajnica Željka Josić rekla kako je ključni cilj izmjena zakona učinkovitije zapošljavanje stranih radnika u gospodarskim djelatnostima gdje je to doista potreba, s naglaskom da ako ne postoje domaći radnici u tim djelatnostima koji se mogu zaposliti, onda se zapošljavaju strani radnici.
- Također, bolja zaštita prava stranih radnika, u zakon se uvodi i pitanje smještaja koje se uređuje podzakonskim aktom. Nama kao ministarstvu demografije i useljeništva naglasak je na povratku naših iseljenika, njihovih potomaka, članova njihovih obitelji, tu smo uveli određene pozitivne promjene.
Zakon ide prema tome da se olakša ulazak visokokvalificirane radne snage, ostanak studenata koji su studirali u Republici Hrvatskoj, rekla je Josić u emisiji "U mreži Prvog".
Osim prava, Zakon donosi određene obaveze koje su dijelom usmjerene i prema poslodavcima.
- Sve promjene koje donosimo unutar ovih izmjena i dopuna samo će polučiti boljom kvalitetom radne snage koja se dovodi u Republiku Hrvatsku i boljim zadovoljstvom poslodavaca. ustvrdila je državna tajnica.
Sunčica Brnardić iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske kazala je kako su zadovoljni izmjenama, od čega su većina prijedlozi koje je dao SSSH.
- Nama je primarno da ljudi ovdje dolaze u tvrtke koje su prave tvrtke, koje proizvode određenu društvenu vrijednost i naravno da mogu pokazati da imaju nekakav track record u zaštiti prava tih radnika. Mislimo da je najveća garancija za to da su to firme koje su sindikalno organizirane. To upravo vidimo na našim tvrtkama. Ljudi dođu u kolektiv, imaju podršku ne samo poslodavca nego i sindikalnog povjerenika, imaju određenu socijalnu koheziju i dolaze do integracije, ne samo u poslovne procese već i u društvo, rekla je Brnardić.
Naglasila je i potrebu za sklapanjem kolektivnih ugovora.
- Ti ljudi ne mogu doći ovdje, ovisiti o dobroj volji poslodavca koji bi možda isplatio minimalnu plaću, možda ne bi. Moram istaknuti da su i to slučajevi koji nam dolaze u sindikat, ljudi koji su teške žrtve eksploatacije i kršenja, ne samo radničkih nego i ljudskih prava, i zato moramo ići k tome da i dalje gradimo sustav, odnosno napredujemo prema tome da to bude imigracijski sustav usmjeren na čovjeka, usmjeren na radnika i da se polako odmičemo od sustava koji je baziran na čisto administrativnom dokazivanju potrebe poslodavca, istaknula je Brnardić.
Nenad Seifert iz HUP-a kazao je kako su zadovoljni s dijelom predloženim novina.
- To je prije svega produljenje trajanja radnih dozvola s jedna na tri godine, produljenje sezonskih radnih dozvola sa šest na devet mjeseci, olakšane mogućnosti promjene zanimanja kod istog poslodavca za vrijeme trajanja radne dozvole, mogućnost da se viza aplicira tri mjeseca ranije, a ne dva, rekao je.
Istaknuo je kako su s gledišta HUP-a negativne promjene su nažalost značajnije od pozitivnih.
- Negativne promjene koje će donijeti velike administrativne obaveze, koje će produžiti i znatno poskupjeti već dodatno dugačak i skup postupak izdavanja radnih dozvola i samog zapošljavanja. Među najvažnijima tu spada izdavanje bijanko zadužnica za sve strane radnike u viznom režimu, jedna nova obaveza za koju ne vidimo svrhu. Druga najvažnija stvar je potreba poslodavca da dokazuje kompetencije za deficitarna zanimanja. Do sada nije bilo nikakvih uvjeta za zapošljavanje i mi se sad pitamo koga bi trebala štititi odredba o dokazivanju kompetencija, ako je jasno da nije ugrožen angažman domaće radne snage, rekao je Seifert.
Naglasio je kako je zapošljavanja stranih radnika za hrvatske poslodavce nužnost koja je skuplja, riskantnija i dugotrajnija od zapošljavanja domaćih radnika.
Direktorica agencije za zapošljavanje Manuela Vukelić rekla je kako podržava nastojanje države da regulira tržište i zapošljavanje stranaca.
- Po našem iskustvu najveći problem je sustav. Je li sustav spreman i opremljen da odradi sav administrativni posao?, rekla je.
Naglasila je kako se zakonom i dalje ne regulira pitanje otvaranja i kvalitete agencija za zapošljavanje na tržištu.
- Smatram da se agencije za zapošljavanje otvaraju preko noći i one remete cijeli proces i nastojanja države da se poboljša kvalitetu radne snage u Hrvatskoj. Većina agencija je osnovana samo da bi dovela radnu snagu, a ne da bi poboljšala gospodarstvo i olakšala rad na tržištu rada, rekla je.
- Što se tiče zadužnica, osobno ne znam još uvijek kako će to funkcionirati u praksi, ali smatram da ozbiljan poslodavac ne bi trebao imati problema s time, ako ozbiljno želi dovesti stranca. Ako poslodavac izda zadužnicu za jednog radnika, a taj ne dođe, ja vjerujem da će ta zadužnica vrijediti za nekog drugog stranca. Smatram da zadužnica neće riješiti problem, rekla je.
Naglasila je kako agencije imaju veliki problem s administracijom.
- Mislim da će se u nekim dijelovima smanjiti rok za izdavanje radnih dozvola, a negdje će se povećati. Po meni je tu najveći problem. U praksi se pokazalo recimo da se u PP Remetinec radne dozvole čekaju i do deset mjeseci od predaje zahtjeva. Moramo to ubrzati ako želimo da ti ljudi dođu u Hrvatsku, rekla je direktorica agencije za zapošljavanje.
Tekst i foto: HRT