Ministar Šipić za Večernji list: Ako se mladima priušte stanovi i veće plaće, povećat će se i broj rođenih

S ministrom demografije i useljeništva Ivanom Šipićem razgovarali smo u povodu povećanja naknada za rođenje djece i delimitiranju naknada tijekom drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta na punu plaću roditelja do najviše 3000 eura.

Svjesni ste da samo te mjere neće dovesti do većeg broja rođenih?

Obiteljske i pronatalitetne politike su kompleksne i naravno da smo svjesni da povećanje naknada za novorođeno dijete i za roditeljski dopust neće promijeniti negativne trendove koji su nastali s godinama. Demografski problem nije nastao prije šest mjeseci pa se ne može ni riješiti za šest mjeseci, ali od nečega morate krenuti. Uvjeren sam da je ovo dobar početak i da mjere, koje smo sada predstavili i koje će biti predstavljene u prosincu, odgovaraju potrebama naših obitelji. Niz mjera za rodilje i roditelje, uključujući i nezaposlene roditelje, još će biti prezentiran u prosincu. Nadamo se da će se iduće godine povećati i dječji doplatak. Ključno je omogućiti obiteljima sigurnost, da im ne padne standard, da mogu uredno podmirivati rate kredita. Na te naše mjere mora se nadovezati čitav niz drugih mjera, od rasta gospodarstva, plaća do stambene i porezne politike, što se sada i nastoji.

Hoće li pravo na punu plaću imati i roditelji koji već jesu na roditeljskom dopustu?

Hoće. Zakonske će izmjene stupiti na snagu 1. ožujka 2025. i svi koji tada budu koristili roditeljski dopust dobit će veće potpore, postojeći korisnici od dana stupanja na snagu i svi oni koji od tada budu podnosili zahtjeve.U Domovinskom pokretu zadovoljni smo jer se uz naknade za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta dižu i sve druge naknade vezane uz roditeljski dopust, kao što je rad na pola radnog vremena, naknade za roditelje blizanaca i sl. Trenutne analize pokazuju da 97% majki koje ostvaruju prava na roditeljske potpore ima plaću manju od 2000 eura, zato smo odlučili, uzimajući u obzir rast plaća, povećati gornju granicu s postojećih 995 eura na punu plaću i za drugih šest mjeseci dopusta, odnosno do maksimalno 3000 eura. Ne želimo da majka mora ostavljati bebu u jaslicama, kojih ionako nedostaje, nakon šest mjeseci dopusta samo zato što joj je naknada niska. Primili smo stotine mailova žena koje su se morale vratiti na posao nakon šest mjeseci dopusta zbog male plaće, a željele su ostati s djecom.

Vaše Ministarstvo za 2025. ima na raspolaganju 687 milijuna eura. Na što ćete utrošiti taj novac?

Novo ministarstvo osnovano je zaslugama DP-a i povećan je proračun za čak 202%, u ova pitanja uložili smo svoj politički kapital i pokazali da se mora i može promijeniti pristup prema ključnom nacionalnom pitanju. Rekordnih gotovo 687 milijuna eura za demografiju dokaz su novog smjera. U novom proračunu pet je ključnih mjera: unapređenje okvira za upravljanje demografskim razvitkom i podrške roditeljstvu, izgradnja poticajnog okruženja za obitelji i djecu, revitalizacija područja pogođenih depopulacijom - poticanje ostanka, povratka i useljavanja stanovništva te poticanje povratka i useljavanja hrvatskih iseljenika. Glavnina sredstava utrošit će se na roditeljske potpore i doplatak za djecu, provodit će se programi kojima će se poticati poduzetništvo u područjima pogođenima depopulacijom, programi za poticanje zapošljavanja iseljenika. Za povratak iseljenika predviđena su 23 milijuna eura, osiguravat će se i potpore poduzetnicima koji žele svoje tvrtke iz Njemačke, Irske, Švedske...premjestiti u depopulirana područja, ona koja se najviše prazne. Izradit će se i krovni zakon za demografsku revitalizaciju kojem je cilj sustavno praćenje demografskih kretanja i definiranja mjera kako bi demografija postala sastavni dio svih javnih politika. Jer bez ljudi nema nijednog sustava.

Iseljavanje mladih i obitelji s djecom nije zaustavljeno. S prosječnom plaćom od 1322 eura, a osobito s medijalnom od 1129 eura, ne mogu si osigurati pristojan standard. Kako im planirate pomoći?

Uporno ističem da je demografija pitanje svih pitanja - koje nadilazi i naše Ministarstvo. Uz Vijeće za demografsku revitalizaciju i Strategiju, novim zakonom želimo dodatno institucionalizirati pitanje demografije. Gospodarski pokazatelji daju nam razloga za optimizam. Prosječna plaća u osam godina porasla je više od 75%, minimalna više od 130%. Nezaposlenost je niska, a zaposlenost nikad viša.

Ali i porasle su i cijene, troškovi života nikad nisu bili veći. Mladi ne mogu razmišljati o djeci dok žive s roditeljima do sredine 30ih godina?

Apsolutno smo svjesni da je dob kada mladi odlaze iz obiteljskog doma visoka, da imamo kućanstva u kojima živi (pre)više ljudi. Mladi očekuju promjene koje će ih ovdje zadržati. Jedan od odgovora na to pitanje je novi Nacionalni plan stambene politike čija se vrijednost procjenjuje na 1,2 milijardi eura. Planira se aktivirati državnu imovinu i dati je mladima, poticati dugoročni najam po uzoru na druge države, graditi stanove u državnom vlasništvu za obitelji. I te mjere stambene politike bi trebale krenuti sljedeće godine. Ako se mladom čovjeku priušti kvalitetno stanovanje i veća plaća ta sigurnost će dovesti i do većeg broja rođenih. Bez toga neće biti više djece. I zato su bitne mjere i stambene politike, i porezne olakšice i veće naknade na roditeljskom dopustu i kvalitetniji vrtići i škole.

Slovenci su u vrhu EU s najmanje svojih državljana koji žive u drugim članicama Unije, a mi u vrhu s najviše svojih državljana koji su se odselili u ostale članice EU. Mladi žele uređenu zemlju bez korupcije, klijentelizma, koja ne ‘ovisi’ samo o turizmu...

Promjene su te koje će zadržati, ali i vratiti mlade u Hrvatsku. Svatko je od nas ulaskom u Vladu dobio povjerenje da u svojem području radi na ciljevima koje smo zajednički postavili za ovaj mandat. Za učinjeno ćemo odgovarati građanima. Treba se okaniti bilo kakve bahatosti i umišljenosti da smo vječni, ministri su u Vladi da služe narodu, a ne zbog svog probitka. Borba protiv korupcije nije ništa drugo nego demografska mjera. Korupcija i to ako netko stalno ide preko reda ljude deprimira... Visina plaća demografsko je pitanje kao što je to i kvalitetno radno mjesto, ali i ekonomija u cjelini. Moramo raditi na jačanju institucija, na vraćanju povjerenja građana, a to je moguće samo ako ljudima pokažete da radite za njih. Na tome moraju raditi svi, ne samo ovo ministarstvo, nego i ministarstva obrazovanja, rada i socijalne skrbi...

Dosad je izdano 178 tisuća dozvola stranim radnicima. Ne bi to bilo sporno da nije riječ o stihijskom, profiterskom uvozu koji ruši cijenu rada jer bruto plaće tih radnika ne prelaze 1000 eura, a zemlja se svodi na nisko plaćene djelatnosti što posljedično gura mlade preko granice. Njemačka ima selektivnu imigracijsku politiku, a Hrvatska nikakvu? Dokad će biti tako?

Izmjenama i dopunama Zakona o strancima uvodi se jača kontrola, vrijedit će nova pravila za smještaj radnika, propisuje se da plaća stranog radnika mora biti istovjetna plaći domaćeg radnika na istom radnom mjestu. Cilj je tih izmjena spriječiti daljnje rušenje cijene rada. Dugoročno, moramo promijeniti smjer imigracijske politike i razmišljati tko nam i zašto dolazi. Uz lex specialis o demografskoj revitalizaciji, Ministarstvo će raditi na Nacionalnom planu za migracije koji će se baviti i pitanjima imigracije, a posebno pitanjima integracije stranaca u naše društvo. Dobrodošli su oni koji mogu dati doprinos hrvatskoj ekonomiji i društvu u cjelini, ali trebaju prihvatiti našu povijest, kulturu, naučiti naš jezik kao što su i naši ljudi prihvaćali države u koje su iseljavali. Želimo da se ovdje dobro osjećaju i strani radnici i naši ljudi, ali ovo Ministarstvo stavlja fokus na opstanak hrvatskog naroda i bolje uvjete obiteljima koji osiguravaju taj opstanak, no i sve druge želimo dobro dočekati i pokušati ih integrirati. Nije Vladi u interesu da u Hrvatskoj prevlada strana radna snaga, a da domaći ljudi odu.

Što je s povratkom barem dijela iseljenika? Najavili ste da će im se olakšati privremeni i trajni boravak i povratak, ali gdje će raditi i živjeti? Trećina svih zaposlenih nalazi se u Zagrebu...

Lakše reguliranje boravka i lakše dobivanje državljanstva važni su koraci za povratak iseljenika, odnosno druge ili treće generacije potomaka naših iseljenika. Uz stipendije za učenje hrvatskog jezika, to su tek preduvjeti za poticanje njihova useljavanja. Zato predviđamo i druge aktivnosti poput potpora za poduzetnike koji bi otvarali nova radna mjesta u područjima pogođenim depopulacijom, programe za osiguranje prometne povezanosti itd. U prve razrede srednjih škola ove godine upisalo se više od 150 djece povratnika. Najviše obitelji vratilo se iz Njemačke, i to uglavnom u Slavoniju, dijelove Dalmacije i Zagreb. Pokazalo se da postoji interes za povratak i među potomcima iseljenika u Južnoj Americi.

Pisane vijesti