- Objavljeno: 08.10.2021.
O demografiji i mladima na Konferenciji „Demografski izazovi Republike Hrvatske i Europske unije nakon COVID-19
fotograf: Siniša Sunara
Konferencija Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade „Demografski izazovi Republike Hrvatske i Europske unije nakon COVID-19 pandemije“ u stručnom se dijelu odvijala u dva tematska programa, o demografiji te o mladima.
O demografskoj slici Hrvatske te utjecaju pandemije COVID-19 na mlade raspravili su predstavnici akademske i znanstvene zajednice iz Hrvatske i inozemstva, predstavnici vlasti te civilnog društva.Razmjena iskustava, dosadašnjih istraživanja i analiza politika u kontekstu COVID-19 pandemije pridonijet će kreiranju novih demografskih politika i doprinijeti demografskoj revitalizaciji svake zemlje koja se bori s pandemijom.
- Program: Demografija
Prezentacija: „Međuovisnost pandemije COVIC-19 i aktualnih demografskih kretanja u Hrvatskoj: preliminarna promišljanja“
Ph.D. Tomáš Sobotka, s Instituta za demografiju u Beč na panelu je govorio na temu „Utjecaj pandemije COVID-19 na demografska kretanja u Europi“. Njegovo izlaganje sadrži rane dokaze o utjecaju pandemije COVID-19 na mortalitet, migracije, trendove rađanja i rast stanovništva u Europi. Pandemija je dovela do naglog porasta broja smrtnih slučajeva i smrtnosti, a "višak smrti" u Europi procjenjuje se na 1,9-2,0 milijuna ljudi od siječnja 2020 Zaključavanja, zatvaranje granica i druga ograničenja mobilnosti privremeno su usporila međunarodnu migraciju. Pandemija je utjecala i na stopu fertiliteta.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Čipin, imao je predavanje na temu „Kratkoročni učinci pandemije bolesti COVID-19 na demografske procese u Hrvatskoj“ Naglasio je da pandemija bolesti COVID-19 ostavlja za sobom kako kratkoročne tako i dugoročne učinke na tri temeljna demografska procesa: mortalitet, fertilitet i migraciju. Dok su dugoročni učinci još uvijek neizvjesni, kratkoročni se već sada mogu kvantificirati. Zbog učinka pandemije na mortalitet, koji je u Hrvatskoj bio najočitiji, nakon dugo vremena tema povezana s mortalitetom došla je u centar pozornosti medija te znanstvene i šire javnosti.
Prezentacija: „Kratkoročni učinci pandemije bolesti COVID-19 na demografske procese u Hrvatskoj“
Doc. RNDr. Jiřina Kocourková, Ph.D., Katedra za demografiju i geodemografiju s Karlovog sveučilišta u Pragu izložila je temu „Obiteljska politika u vrijeme prije i poslije pandemije: Može li Češka biti inspiracija za Hrvatsku“. Objasnila je da su zbog vrlog niskog fertiliteta u srednjoj i istočnoj Europi trendovi fertiliteta postali stvar ozbiljne zabrinutosti u cijeloj regiji. Obiteljske politike u tim zemljama patile su od raznih nedostataka u stvaranju poboljšane obiteljske dobrobiti i uvjeta za ostvarivanje potomstva. Vlade su sve više usmjeravale pozornost na obiteljske politike. Međutim, pandemija covid-19 mogla bi prekinuti te napore.
Ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković, univ. spec. oec., imala je izlaganje na temu „Provedba Popisa 2021. u uvjetima COVID-19 pandemije“.
Poručila je da je popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje. Rezultati Popisa, osim za analizu stanja utvrđenoga Popisom, koriste se i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja. Popis se provodi u dvije faze i na dva načina. U prvoj fazi Popisa građani su mogli samostalno popisati sebe i sve članove svoga kućanstva u elektroničkom portalu e-Građani, a u drugoj fazi, popisivači na terenu popisuju sve preostale popisne jedinice, putem osobnog intervjua sa stanovništvom. Naglasila je kako su građani velikim odazivom u prvoj fazi Popisa, kada se samostalno popisalo više od 40% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, pridonijeli sigurnosti provedbe Popisa u uvjetima COVID-19 pandemije.
Nives Kopajtich-Škrlec, dipl. iur., iz Udruga gradova u Republici Hrvatskoj govorila je o tome “Kako u vrijeme pandemije ne zanemariti demografiju?”
Istaknula je kako su promjene koje je izazvala pandemije bile vidljive na svim razinama, od organizacije poslovanja tvrtki, do organizacije rada parlamenta, gradskih uprava, predškolskih ili kulturnih ustanova. Objasnila je kako su se s njima nosili na lokalnoj razini te uspjeli organizirati na oko periferne, uobičajene usluge i djelatnosti koje uzimamo “zdravo za gotovo” te kako su uspjeli funkcionirati i financirati sve potrebno, a pri tome pokazati socijalnu osjetljivost, smanjiti izdatke i financijska opterećenja građanima i pravnim subjektima, poduzetnicima, tvrtkama te svakodnevno odgovarati izazovima i tenzijama.
Prezentacija: “Kako u vrijeme pandemije ne zanemariti demografiju?”
Ines Vrban, iz Zaklade Zajednički put govorila je o „Djelovanje Zaklade „Zajednički put“ na očuvanju kvalitete života starijih osoba za vrijeme pandemije u Gradu Zagrebu“ Podsjetila je na to da različiti nacionalni i međunarodni dokumenti starije osobe svrstavaju u ranjivu društvenu skupinu, međutim, učinci pandemije na njihovo fizičko i mentalno zdravlje učinili su ih još ranjivijima. Prema statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo najveći broj preminulih upravo je u kategoriji starijih osoba i iznosi 92,39 % od ukupnog broja smrti uzrokovanih virusom COVID – 19 u Hrvatskoj. Rezultati brojnih međunarodna istraživanja potvrđuju da su „lockdown“ i različiti oblici socijalnog distanciranja kao mjere zaštite od širenja zaraze, kod starije populacije uzrokovali probleme sa spavanjem, tjeskobu, bezvoljnost, potištenost i osjećaj beznađa, zabrinutost za budućnost te usamljenost.
Prezentacija: „Djelovanje Zaklade „Zajednički put“ na očuvanju kvalitete života starijih osoba za vrijeme pandemije u Gradu Zagrebu“
Predstavnici Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade izložili su rezultate anketnog istraživanja „Mišljenje građana o utjecaju epidemije bolesti COVID-19 na demografsku sliku RH“ koje je Središnji državni ured proveo. Rezultati koji su prikupljeni ukazuju na pogoršanje radnog statusa, kupovne moći građana te na mentalne posljedice koje pandemija ostavila na građane u svim dobnim skupinama, a posebice na mlade. Osim toga, anketom su zabilježena razmišljanja građana o budućnosti Europe, u kojoj građani predviđaju nastavak negativnih demografskih trendova, povećanje mobilnosti radne snage te dodatnu digitalizaciju društva.
Prezentacija: „Mišljenje građana o utjecaju epidemije bolesti COVID-19 na demografsku sliku RH“
- Program: Mladi
Većina mladih ima pozitivan stav o Europskoj uniji, istaknuo je Marko Kovačić sa Instituta za društvena istraživanja. Prema provedenom anketnom istraživanju, mladi smatraju da bi za bolji i kvalitetniji razvoju Eu trebalo, među ostalim, više ulagati u uravnoteženi društveni i ekonomski rast, da je nužna ravnomjernija kvaliteta obrazovanja među državama članicama te veća solidarnost.
Dunja Potočnik sa istoga instituta govorila je o senzibiliziranosti mladih za međugeneracijsku solidarnost i životne uvjete starijih osoba u Hrvatskoj.
Ravnateljica Agencije za mobilnost i programe EU. Antonija Gladović prezentirala je programe Europske unije, kao i druge međunarodne programe u području znanosti, obrazovanja, osposobljavanja i mladih koje Agencija provodi.
Hrvatski mladi delegat pri UN-u Josip Perkušić predstavio je zadaće koje ta funkcija podrazumijeva u predstavljanju Hrvatske pri Ujedinjenim narodima kao i u prezentaciji djelovanja mladih u Hrvatskoj.
Predsjednica Udruge za promicanje pozitivne afirmacije mladih u društvu Impress iz Daruvara predstavila je programe i aktivnosti koje ta udruga provodi potičući međugeneracijsku solidarnost.
Ispred Mreže mladih Hrvatske Sandra Rozman i Valentina Gambiroža Staković o Dijalogu Eu s mladima, a Caterina Rende Dominis ispred Udruge mladih Mladi u Europskoj uniji o važnosti Konferencije o budućnosti Europe, uključivanju građana kao i o ishodu Konferencije koji se tiču politika za mlade i budućih koraka u području rada s mladima.
7.10.2021.