Politike povrataka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Strategiji demografske revitalizacije do 2033. godine i Nacionalne razvojne strategije do 2030.

Politike povrataka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Strategiji demografske revitalizacije do 2033. godine

Hrvatski sabor na sjednici održanoj 14. ožujka 2024. godine donio je Strategiju demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine (u nastavku Strategija). Strategija je višesektorski dugoročni akt strateškog planiranja, s vremenskim horizontom od deset godina koji ne sadrži konkretne mjere, već postavlja strateške ciljeve i smjernice kojima se predlaže smjer djelovanja javnih politika, a u svrhu ostvarenja strateških ciljeva.

Kroz Strateški cilj 2. - Uravnotežena mobilnost stanovništva Strategija predviđa oblikovanje optimalne migracijske politike kroz povratne migracije hrvatskih državljana koji su odselili nakon ulaska u Europsku uniju te osiguravanje povoljnih uvjeta i mogućnosti za povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Kao ključno područje intervencije u navedenom strateškom cilju navode se suradnja s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te mobilnost stanovništva. Za navedene intervencije predviđen je financijski okvir u iznosu od 1.197.162.512,00 EUR.

Ključna područja intervencije uključuju izradu politika za dijasporu, izradu sveobuhvatne migracijske politike, pomaganje pri izradi individualnih planova povratka iseljenika i njihovih obitelji, osiguravanje besplatnih tečajeva hrvatskog jezika i kulture za članove obitelji hrvatskih iseljenika, poslovni forum između predstavnika privatnog i javnog sektora Republike Hrvatske i predstavnika iz dijaspore, osnivanje registra stanovništva, osnivanje migracijskog ureda, unaprjeđivanje prometne povezanosti urbanih i ruralnih područja, uvođenje integriranoga željezničkog prometa, omogućavanje besplatnoga javnog prijevoza za sve učenike i redovite studente, osiguravanje radnih mjesta znanstvenicima-povratnicima i drugo.

Politike povrataka hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine

Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine - NRS donio je Hrvatski sabor na sjednici 5. veljače 2021. godine. Nastala je kao odgovor na izazove četvrte industrijske revolucije, zelene tranzicije te brojnih ugroza, kao što su klimatske promjene, pandemije, geopolitički poremećaji i migracije. NRS je krovni dokument i sveobuhvatni akt strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku, koja time prvi put od stjecanja neovisnosti, dobiva okvir za razvoj u narednom desetljeću. Dokument se temelji na konkurentskim gospodarskim potencijalima Hrvatske te na prepoznatim razvojnim izazovima na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Elemente strateškog okvira čine vizija Hrvatske u 2030. godini, razvojni smjerovi i strateški ciljevi.

Strateškim ciljem 6. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji, unutar  razvojnog smjera Jačanje otpornosti na krize, NRS definirana su dva prioritetna područja: Ublažavanje negativnih demografskih trendova i izgradnja poticajnog okruženja za mlade i obitelj te Jačanje povezanosti s Hrvatima izvan Hrvatske i povratak hrvatskog iseljeništva.

NRS-om se jasno ističe kako je Hrvatska otvorena za sve osobe koje žele pridonositi zajedničkoj dobrobiti ljudi koji u njoj žive te kako hrvatsko iseljeništvo, a osobito osobe koje su se odselile u posljednjih pet do deset godina predstavljaju vitalni ljudski kapital od osobite važnosti za održivost i razvoj Hrvatske.

U NRS-u navedeno je sedam prioriteta provedbe politika na području skrbi za Hrvate izvan Hrvatske:

• zaštita prava i interesa Hrvata izvan Hrvatske,
• očuvanje i jačanje identiteta Hrvata izvan Hrvatske,
• jačanje suradnje s Hrvatima izvan Hrvatske,
• stvaranje uvjeta za povratak iseljenika/dijaspore u Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Hrvatskoj,
• poticanje povratka i useljavanja u Hrvatsku,
• zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske te
• suradnja s europskim državama u kojima živi hrvatska nacionalna manjina temeljena na načelu uzajamnosti.