Hrvatska i Austrija: demografija, suradnja i zajedničke veze

Ministar Ivan Šipić s državnim tajnicima Franom Tokićem, Mladenom Baraćem i Željkom Josić primio je izaslanstvo Austrije u sastavu Gudrun Kugler - predsjednica parlamentarne Skupine prijateljstva Austrija-Hrvatska,  Nj. E. gđa. Yvonne Tončić-Sorinj - veleposlanica Republike Austrije u RH,  Maximilian Köllner - zastupnik u austrijskom parlamentu,  Gertraud Auinger-Oberzaucher - zastupnica u austrijskom parlamentu, Nina Tomaselli - zastupnica u austrijskom parlamentu, Julia Tiefengraber - zamjenica šefa Misije, Veleposlanstvo Republike Austrije u RH,  Martin Baumgartner - austrijski parlament te Florijan Ilisevic - austrijski parlament. 

Hrvatska i Austrija dijele dugu povijest bliskih odnosa, snažnu kulturnu i znanstvenu suradnju te zajednicu više od 140.000 Hrvata koji danas žive u Austriji. Ta povezanost ogleda se u aktivnim hrvatskim udrugama, suradnji sveučilišta, zajedničkim projektima u znanosti i tehnologiji te partnerskom djelovanju u obrambenim i policijskim inicijativama. Suradnja se dodatno produbljuje kroz trilateralne susrete Hrvatske, Austrije i Slovenije te različite zajedničke europske projekte.

No, najzanimljivija poveznica između dvije zemlje danas je - demografija. I Hrvatska i Austrija suočavaju se s istim izazovom: svake godine bilježe više umrlih nego rođenih, a stabilnost broja stanovnika počiva na migracijama. U Austriji je to već ustaljeni trend, dok u Hrvatskoj pozitivna migracijska bilanca tek posljednjih godina jača.

Upravo zbog toga obje države snažno razvijaju obiteljske i demografske politike, ali pristup im je različit.

Austrija ima dugogodišnji, široko razgranat sustav potpora: visoke dječje doplatke koji rastu s dobi djeteta, porezne olakšice za obitelji, fleksibilne modele roditeljskog dopusta - od paušalnog do dohodovno vezanog - i posebne poticaje za očeve. Austrijski model snažno financijski podupire roditelje i omogućuje im dug boravak s djecom uz sigurnu naknadu. Ipak, unatoč izdašnim mjerama, Austrija danas ima najniži fertilitet u svojoj povijesti.

Hrvatska, s druge strane, nalazi se u razdoblju ubrzane demografske obnove. Povećana je najviša naknada za roditeljski dopust na 3.000 eura, očinski dopust je produljen, a jednokratna potpora pri rođenju udvostručena. Istodobno se snažno ulaže u vrtiće, dječja igrališta, programe za roditelje i potporu obiteljima u depopuliranim krajevima. Hrvatska reformira sustav u smjeru većih davanja, bolje dostupnosti usluga i stvaranja okruženja u kojem je lakše uskladiti obitelj i posao.

Iako različiti po modelu, oba sustava pokazuju da su Hrvatska i Austrija svjesne koliko je važno ulagati u obitelj, roditeljstvo i kvalitetu života. Kroz demografske mjere, kulturnu razmjenu i bliske ljudske veze dvije zemlje ostaju povezane možda snažnije nego ikad - s istim pogledom prema budućnosti i željom da stvore društvo u kojem se djeca rađaju, ostaju i rastu.

Zaključeno je da obje države mogu učiti jedna od druge - Austrija iz hrvatskih iskustava u jačanju strateškog demografskog upravljanja, a Hrvatska iz austrijskog modela dugo uspostavljenih potpora i fleksibilnih roditeljskih mjera. Dogovoreno je da se suradnja na ovom području dodatno intenzivira, uključujući razmjenu stručnjaka, dobre prakse i zajedničke projekte. Sudionici su izrazili uvjerenje da zajednički napori mogu doprinijeti stvaranju dugoročno održivih demografskih politika u obje zemlje.  

Pisane vijesti