Hrvatski sabor o izmjenama i dopunama Zakona o strancima

U Hrvatskom saboru održana je rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o strancima kojima se kao važna novina uvodi nova svrha boravka "u svrhu useljavanja hrvatskog iseljeništva za hrvatske iseljenike, njihove potomke i članove njihovih obitelji".

Predstavljajući zastupnicima zakonske izmjene kojima se uređuje prihvat stranih radnika, Božinović je naveo da je u ovom trenutku na hrvatskom tržištu rada 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i 10 tisuća iz država članica EU-a.

Do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, naprama 81.995 dozvola u 2021., dodao je ministar i napomenuo da su neki više puta podnosili zahtjev, a neki nisu došli u Hrvatsku.

„Želimo otkloniti uočene nedostatke u provedbi i dodatno zaštititi domaće radnike, poslodavcima osigurati potrebnu radnu snagu i zaštititi tržište rada, kao i osigurati da strani radnici budu kvalificirani za poslove za koje im je izdana dozvola za boravak i rad”, poručio je ministar Božinović.

Istaknuo je da rast hrvatskog gospodarstva utječe na potrebu za radnom snagom, osobito u turizmu, građevini, industriji, prometu i trgovini.

Izmjenama Zakona o strancima koje se donose nakon široke konzultacije sa socijalnim partnerima, osigurava se usklađivanje sa pravnom stečevinom EU u pogledu plave karte EU-a kojom se želi privući visokokvalificirana radna snaga, osobito u IT sektoru. Plava karta vrijedit će 48 mjeseci umjesto dosadašnjih 24 mjeseca i moći će se odobriti i onima koji nemaju formalnu obrazovnu kvalifikaciju već svoje vještine dokazuju radnim iskustvom. "Ove godine izdane su 452 EU plave karte", kazao je Božinović.

Osim toga, odobravanje boravka digitalnim nomadima produžuje se na 18 mjeseci umjesto dosadašnjih 12 mjeseci.

Važan dio izmjena zakona je i poticanje povratka iseljeništva. Iseljenici, njihovi potomci i članovi njihovih obitelji neće morati osiguravati uvjet osiguranih sredstava i i zdravstvenog osiguranja za odobrenje privremenog boravka, boravak će im se odobravati na dvije umjesto dosadašnje jedne godine, a nakon tri godine imat će pravo na stalni boravak. Imat će pravo na zapošljavanje, samozapošljavanje bez dozvola za rada i boravak, obrazovanje i studiranje. Od siječnja 2025. bit će također oslobođeni od poreza na dohodak u trajanju od 5 godina.

Zakonom se predviđa i niz mjera iz kontrolnih mehanizama za poslodavce u svrhu zaštite radnika od neprimjerenih uvjeta. Stranog radnika neće moći zaposliti poslodavac koji je osuđen za kaznena djela ili najteže prekršaje iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja, poslodavac koji dospije na takozvanu crnu listu zbog neprijavljenog rada, kao ni poslodavac čije su odgovorne osobe kažnjene za kaznena djela protiv čovječnosti, ljudskog dostojanstva i osobne slobode ili pomaganja u nezakonitom prelasku i boravku stranaca.

Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika, morat će se također voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja taj omjer je 16, a kod deficitarnih osam posto. Imat će i ograničenje broja podnesenih zahtjeva za dozvolu za boravak i rad sukladno veličini i realnim potrebama, oni s do 50 radnika moći će podnijeti do 50 zahtjeva, oni s do 250 radnika do 250 zahtjeva za strane radnike, a oni s više od 250 radnika neće imati ograničenje.

Pravila o smještaju stranih radnika propisat će se podzakonskim aktom.

Radi administrativnog rasterećenja, propisuje se opće produženje važenja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine, za sezonski rad na devet mjeseci, a olakšava se i promjena poslodavca.  

"Prema europskom istraživanju", zaključio je Božinović, "većina hrvatskih državljana ima umjerene stavove o imigrantima koji su u većoj mjeri pozitivni nego negativni, mlađi su pritom liberalniji od starijih."

Izvor: MUP/ Hina 
Foto: Hrvatski sabor 

 

Pisane vijesti