Hrvati izvan Hrvatske kao demografski potencijal
Jačanje veza između domovine i hrvatskog iseljeništva, potomaka hrvatskih iseljenika i povratnika je od izuzetne važnosti za danji prosperitet Republike Hrvatske i ključan je čimbenik opstojnosti naše države.
Prema procjenama u svijetu živi 3,4 milijuna pripadnika hrvatskog naroda, njihovih potomaka i njihovih obitelji. Republika Hrvatska suočava se s najnižim stopama nataliteta i negativnim migracijskim procesima koje posebno pogađaju ruralna, brdsko-planinska i potpomognuta područja.
Jedna četvrtina stanovništva Republike Hrvatske živi u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji što izravno utječe na ravnomjerni razvoj Republike Hrvatske.
Polazeći od činjenice da su održivi gospodarski rast i razvoj ključni za konkurentnost i blagostanje društva, Ministarstvo demografije i useljeništva, u skladu s djelokrugom rada, usmjeravat će djelovanje i programe ka zaustavljanju depopulacije ruralnih područja, posebice manjih gradova koji gravitiraju i nalaze se uz veće centre.
Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. kao prioritetna područja javnih politika je povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva koji su u inozemstvu boravili između 5 i 15 godina jer je njihova reintegracija brža i potpuna, uzimajući u obzir da imaju hrvatsko državljanstvo i povezanost s Hrvatskom, što im olakšava cijeli proces povratka, a istovremeno su donositelji novih znanja i vještina stečenih u inozemstvu.
Javna politika useljeništva kao strateške smjernice u odnosu na hrvatsko iseljeništvo obuhvaća unaprjeđenje sustava prikupljanja migracijske statistike o povratnicima; poticanje uključivanje pripadnika dijaspore u gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, razvoj politike prema dijaspori kojima će se osnaživati veze između iseljeništva i Republike Hrvatske, ali uvažavajući heterogenost pripadnika dijaspore te unaprijeđenije lokalne programe za reintegraciju povratnika i integraciju potomaka iseljenika.
Provođenje javne politike za useljeništvo je prvenstveno provedba politike poticanja povratka i useljavanja, razvoja poticajnog okruženja za privlačenje, povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore u Republiku Hrvatsku, a posebice poticanja useljavanja darovitih i visokokvalificiranih osoba sukladno potrebama tržišta rada i željenome društvenom i demografskom razvoju.
Radi se o izuzetno bitnom procesu koji uključuje prepoznatljivost hrvatske iseljeničke zajednice u domovini, njezine specifičnosti te razvoju poticajnih modela za njihovo učinkovito i brzo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj, a istovremeno vodeći brigu o pluralnosti hrvatskog iseljeništva i motivima za useljavanje.
Razvojem poticajnog okruženja za useljavanje s naglaskom na sektorske politike kao i regionalnim razvojnim politikama u skladu s načelom dijaloga i partnerstva, dodatno se potiče povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva u Republici Hrvatskoj.
Za osiguranje održive useljeničke politike Republike Hrvatske od izuzetne važnosti je primjenjivati mjere na svim područjima javne politike, od rješavanja statusnih pitanja i pitanja stjecanja hrvatskog državljanstva kao prvu važnu polazišnu točku u cilju brže integracije.
Sveobuhvatna useljenička politika objedinjuje cijeli spektar drugih javnih politika koje su od važnosti za povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva; počev od zapošljavanja, obrazovanja, studiranja, znanosti, gospodarstva, poreza, socijalne politike, zdravstvenog osiguranja, kulture, sporta kao i svim drugim vidovima od životnog interesa, koje moraju djelovati sinergijski i omogućiti upotrebu svih resursa u cilju povratka, integracije i ostanka u Republici Hrvatskoj.
Ministarstvo demografije i useljeništva u suradnji s drugim nadležnim tijelima radi na izradi posebnih programa i politika za poticanje useljeništva.
Prema procjenama u svijetu živi 3,4 milijuna pripadnika hrvatskog naroda, njihovih potomaka i njihovih obitelji. Republika Hrvatska suočava se s najnižim stopama nataliteta i negativnim migracijskim procesima koje posebno pogađaju ruralna, brdsko-planinska i potpomognuta područja.
Jedna četvrtina stanovništva Republike Hrvatske živi u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji što izravno utječe na ravnomjerni razvoj Republike Hrvatske.
Polazeći od činjenice da su održivi gospodarski rast i razvoj ključni za konkurentnost i blagostanje društva, Ministarstvo demografije i useljeništva, u skladu s djelokrugom rada, usmjeravat će djelovanje i programe ka zaustavljanju depopulacije ruralnih područja, posebice manjih gradova koji gravitiraju i nalaze se uz veće centre.
Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. kao prioritetna područja javnih politika je povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva koji su u inozemstvu boravili između 5 i 15 godina jer je njihova reintegracija brža i potpuna, uzimajući u obzir da imaju hrvatsko državljanstvo i povezanost s Hrvatskom, što im olakšava cijeli proces povratka, a istovremeno su donositelji novih znanja i vještina stečenih u inozemstvu.
Javna politika useljeništva kao strateške smjernice u odnosu na hrvatsko iseljeništvo obuhvaća unaprjeđenje sustava prikupljanja migracijske statistike o povratnicima; poticanje uključivanje pripadnika dijaspore u gospodarske aktivnosti u Republici Hrvatskoj, razvoj politike prema dijaspori kojima će se osnaživati veze između iseljeništva i Republike Hrvatske, ali uvažavajući heterogenost pripadnika dijaspore te unaprijeđenije lokalne programe za reintegraciju povratnika i integraciju potomaka iseljenika.
Provođenje javne politike za useljeništvo je prvenstveno provedba politike poticanja povratka i useljavanja, razvoja poticajnog okruženja za privlačenje, povratak i useljavanje pripadnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore u Republiku Hrvatsku, a posebice poticanja useljavanja darovitih i visokokvalificiranih osoba sukladno potrebama tržišta rada i željenome društvenom i demografskom razvoju.
Radi se o izuzetno bitnom procesu koji uključuje prepoznatljivost hrvatske iseljeničke zajednice u domovini, njezine specifičnosti te razvoju poticajnih modela za njihovo učinkovito i brzo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj, a istovremeno vodeći brigu o pluralnosti hrvatskog iseljeništva i motivima za useljavanje.
Razvojem poticajnog okruženja za useljavanje s naglaskom na sektorske politike kao i regionalnim razvojnim politikama u skladu s načelom dijaloga i partnerstva, dodatno se potiče povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva u Republici Hrvatskoj.
Za osiguranje održive useljeničke politike Republike Hrvatske od izuzetne važnosti je primjenjivati mjere na svim područjima javne politike, od rješavanja statusnih pitanja i pitanja stjecanja hrvatskog državljanstva kao prvu važnu polazišnu točku u cilju brže integracije.
Sveobuhvatna useljenička politika objedinjuje cijeli spektar drugih javnih politika koje su od važnosti za povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva; počev od zapošljavanja, obrazovanja, studiranja, znanosti, gospodarstva, poreza, socijalne politike, zdravstvenog osiguranja, kulture, sporta kao i svim drugim vidovima od životnog interesa, koje moraju djelovati sinergijski i omogućiti upotrebu svih resursa u cilju povratka, integracije i ostanka u Republici Hrvatskoj.
Ministarstvo demografije i useljeništva u suradnji s drugim nadležnim tijelima radi na izradi posebnih programa i politika za poticanje useljeništva.