Rodiljne i roditeljske potpore



Sustav rodiljnih i roditeljskih potpora 
uređen je Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 152/22) propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života.
Potpore ostvaruju majka i otac djeteta i druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb.
 

Važno je znati!

  • prava propisana Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama mogu ostvariti samo osobe koje imaju važeći status osigurane osobe/osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju kod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO)
 
Prava ostvaruju 3 skupine korisnika:
  • zaposleni i samozaposleni roditelji,
  • nezaposleni, roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici,
  • roditelji izvan sustava rada  - korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osoba nesposobna za rad, redovni učenik, redovni student…i sve druge osigurane osobe HZZO-a koje pravo ne mogu ostvariti kao zaposleni ili samozaposleni roditelj, po osnovi drugog dohotka, kao nezaposleni roditelj, poljoprivrednik i dr.).
 
Zaposleni i samozaposleni roditelj ima pravo na:
  • rodiljni dopust,
  • očinski dopust,
  • roditeljski dopust,
  • rad s polovicom punoga radnog vremena,
  • rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta,
  • stanku za dojenje djeteta,
  • dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete,
  • slobodni radni dan za prenatalni pregled 
  • dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju
  • mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta
 
Rodiljni dopust
Rodiljni dopust se koristi do navršenih 6 mjeseci, dok se roditeljski dopust može koristiti od navršenih 6 mjeseci djetetova života.
Rodiljni dopust zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno majka obavezno koristi od 28., a može ga koristiti od (najranije) 45. dana prije dana očekivanog poroda te isti traje do navršenih 6 mjeseci djetetova života, od čega obvezni dio rodiljnog dopusta obuhvaća razdoblje od 28. dana prije dana očekivanog poroda do 70. dana nakon rođenja djeteta (sveukupno 98 dana u neprekinutom trajanju).
Dodatni rodiljni dopust, obuhvaća razdoblje od proteka obveznog dijela rodiljnog dopusta (od 71. dana nakon rođenja djeteta) do navršenih 6 mjeseci djetetova života.
Tijekom korištenja rodiljnog dopusta, korisnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu od 100% od osnovice za naknadu plaće utvrđene prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (bez limita).

Jeste li znali?
Omogućavanjem očevima da u prvim mjesecima djetetova života budu aktivno i cjelodnevno uključeni u djetetov život, uvelike će pridonijeti razvoju njihove trajne povezanosti.

Očinski dopust
Zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo, nakon rođenja djeteta, na očinski dopust u trajanju od 10 radnih dana za jedno dijete, odnosno 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istovremenog rođenja više djece.
Zaposleni ili samozaposleni otac ovo pravo može koristiti neovisno o radnopravnom statusu majke.
Očinski dopust otac može koristiti najkasnije do navršenih šest mjeseci života djeteta, pod uvjetom da u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava propisanih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama.
Za vrijeme korištenja ovog prava, otac-korisnik ostvaruje naknadu plaće u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju).
 
Važno je napomenuti da je zaposleni otac, koji namjerava koristiti pravo na očinski dopust, obvezan pisanim putem obavijestiti poslodavca o namjeri korištenja prava, najmanje 15 dana ranije. Ističemo da se ovo pravo koristi neovisno o drugim pravima iz radnog odnosa koje otac može koristiti, a koji su propisani internim aktom poslodavca ili drugim općim aktom.
 
Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Za ostvarivanje prava i podnošenje zahtjeva, potrebno je izravno se obratiti područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadležnoj prema mjestu prebivališta ili boravišta.

Roditeljski dopust
Zaposleni ili samozaposleni roditelj nakon navršenih 6 mjeseci života djeteta ima pravo na roditeljski dopust, koji može koristiti do osme godine života djeteta. Ovo je osobno pravo oba roditelja, koje oni koriste u trajanju od:
  • 8 mjeseci  (za prvo i drugo rođeno dijete),
  • 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete).
Pravo na roditeljski dopust u pravilu mogu koristiti oba roditelja, u jednakom trajanju, odnosno svaki po 4 odnosno 15 mjeseci (ovisno o broju djece), s time da je 2 mjeseca neprenosivo.
Navedeno je vidljivo u situaciji, kada samo jedan od roditelja koristi roditeljski dopust, onda isti traje 6 odnosno 28 mjeseci.
Pravo na roditeljski dopust roditelji mogu koristiti pojedinačno, istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru.

Naknada plaće tijekom roditeljskog dopusta (prvih 6 odnosno 8 mjeseci) isplaćuje se u punom iznosu osnovice za naknadu plaće (100% od osnovice za naknadu plaće), ali ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 225,5% proračunske osnovice mjesečno odnosno 995,44 eura.

Ukoliko nisu ispunjeni svi propisani uvjeti, ovaj iznos može biti niži, ali ne može iznositi manje od 70% proračunske osnovice odnosno 309,01 eura.
 
U preostalom dijelu roditeljskog dopusta za blizance, treće i svako sljedeće dijete (nakon proteka tih prvih šest ako ga koristi samo jedan roditelj odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta ako ga koriste oba roditelja) naknada plaće iznosi 125% proračunske osnovice (551,80 EUR).

Naknada plaće tijekom korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena isplaćuje se u visini 110% proračunske osnovice odnosno 485,58 eura. Navedeno pravo odnosi se na roditeljski dopust koji se koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta i to za prvo i drugo rođeno dijete te za korištenje prava na dopust za blizance, treće ili svako slijedeće dijete.
Nezaposleni roditelji i roditelji izvan sustava rada
Nezaposleni roditelji
Roditelj koji ostvaruje drugi dohodak, poljoprivrednik i nezaposleni roditelj ima pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada.
Pod rodiljnom poštedom od rada podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenog 6. mjeseca života djeteta.
Kada isteknu prava na rodiljnu poštedu od rada, korisnik ima pravo na roditeljsku poštedu od rada do navršene 1. godine života djeteta za prvo i drugo rođeno dijete, odnosno do navršene 3. godine života djeteta za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Korisnik ima pravo na novčanu naknadu u iznosu 70% proračunske osnovice mjesečno (309,01 eura).
 
Roditelj izvan sustava rada
Roditelj izvan sustava rada ima pravo na rodiljnu i roditeljsku  brigu o djetetu.
Pod rodiljnom brigom o djetetu podrazumijeva se razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života djeteta.
Pod roditeljskom brigom smatra se razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta, za prvo i drugo rođeno dijete ili do navršene 3. godine života djeteta kod rođenja blizanaca, trećeg i svakoga sljedećeg djeteta.
Majka izvan sustava rada ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu, koja iznosi 70% proračunske osnovice (309,01 eura).

 
Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete
Jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete
Jednokratnu novčanu potporu u iznosu od 309,01 eura isplaćuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a pravo na nju imaju sve zdravstveno osigurane osobe, ako ispunjavaju određene uvjete (članak 54. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama)     
 
Što nakon 1. godine djetetova života ako je djetetu zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega?
PRAVO NA RAD S POLOVICOM PUNOGA RADNOG VREMENA RADI NJEGE DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s teškoćama u razvoju (teže tjelesno ili mentalno oštećenje ili teža psihička bolest zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene svojoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe):
  • nakon isteka prava na rodiljni dopust
  • u tijeku korištenja prava na roditeljski dopust ili
  • nakon isteka prava na roditeljski dopust,
ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena, kako prije početka korištenja, tako i za svo vrijeme trajanja rada s polovicom punog radnog vremena).
 

Važno je znati!

Teškoće u razvoju dokazuju se temeljem nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
 
Zaposleni roditelj ostvaruje novčanu naknadu obračunatu u visini iznosa isplaćene plaće umanjene za: obračunate i obustavljene doprinose za mirovinsko osiguranje, predujam poreza na dohodak, a koju je ostvario radeći taj mjesec u polovici punog radnog vremena; a sve prema ovjerenoj ispravi poslodavca.
Samozaposleni roditelj ostvaruje novčanu naknadu obračunatu u visini 50% od osnovice za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, važeće za osnovu po kojoj je roditelj prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje i za razdoblje na koje se naknada odnosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, odnosno 50% od izabrane više mjesečne osnovice za obračun doprinosa pod uvjetom da je početak primjene više osnovice najmanje šest mjeseci prije početka korištenja ovoga prava, prema podatcima Porezne uprave.
 

Dodatne informacije 

  • Za provedbu prava propisanih ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
  • Prava iz Zakona ostvaruju se na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje donesenog temeljem zahtjeva korisnika.
  • Provedbu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nadzire Središnji državni ured za demografiju i mlade.
Sve dodatne informacije vezano uz prava i postupak ostvarivanja istih dostupne su na mrežnim stranicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Putem ove poveznice možete pronaći kontakt podatke Direkcije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te popis svih regionalnih ureda i područnih službi Hrvatskog zavoda za zdravstvenog osiguranje u RH
HZZO KONTAKT

Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
Središnji ured - Radnička cesta 1, Zagreb
Telefon: 01/6471-991; 6442-706
Područni ured u Zagrebu - Tvrtkova 5, Zagreb
Telefon: 01/6458-590