Hrvatska pamet Hrvatskoj: Slušaju se potrebe manjih sredina za nove mjere demografske revitalizacije
Još 2020. godine, za vrijeme Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, rodila se inicijativa za održavanjem demografskih konferencija u lokalnim sredinama. Kroz dosadašnje konferencije analizirala se demografska slika u gotovo svim hrvatskim županijama, a koracima inicijative koju je otpočelo Ministarstvo, nastavio je i Središnji državni ured za demografiju i mlade koji će do kraja ciklusa ovim konferencijama obuhvatiti sve županije.
Iako popis stanovništva iz 2021. sam po sebi pruža jasniji uvid u trenutna demografska kretanja u Republici Hrvatskoj, on daje i moralnu obvezu svim razinama vlasti analizirati učinke dosadašnjih demografskih mjera, ali i donijeti nove politike i mjere za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Okupljanje predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, stručnjaka iz područja demografije te predstavnika državnih i javnih tijela, koji se sastaju na demografskim konferencijama pod organizacijskim vodstvom Središnjeg državnog ureda, pokazuje se kao dobar potez pri rješavanju lokalnih demografskih izazova, ali koriste i u kreiranju politika na nacionalnoj razini. Naglasak je na iskustvu i analizi kao dvama čimbenicima ključnima za ostvarivanje pozitivnih rezultata i njihovu doprinosu u smanjenju regionalnih nejednakosti te podizanju životnog standarda u svim dijelovima Hrvatske.
Središnji državni ured za demografiju i mlade, kao i ostala državna tijela, slušaju potrebe manjih sredina i aktivno rade na novim demografskim ulaganjima i mjerama. Najbolji primjer toga je najnovije ulaganje u dječje vrtiće putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i posredstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja u ukupnoj vrijednosti od 1,6 milijardi kuna. Ključ demografske revitalizacije svakako leži u učinkovitoj koordinaciji i suradnji među svim razinama vlasti.
Kako objašnjava državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, mjere i aktivnosti vezane uz demografsku obnovu, obiteljsku i populacijsku politiku podrazumijevaju sinergijsko djelovanje svih nadležnih aktera u njihovu kreiranju i provedbi, a sve u cilju dugoročnog poboljšanja demografskih kretanja.
Republika Hrvatska je raznolika i svaka jedinica lokalne i regionalne samouprave ima svoje specifičnosti te prema tim zahtjevima JLP(R)S-ovi kreiraju mjere. Ove konferencije su mjesta na kojima se ne govori samo o brojkama i statističkim podacima koji su vezani uz demografsku statistiku, već se dotiču i javnih politika od tržišta rada i stambenog zbrinjavanja do predškolskog odgoja i obrazovanja.
''Promocijom demografskih mjera na ovim konferencijama pridonosi se stvaranju pozitivnog okruženja, mijenjanju svijesti te jačanju stava kako cjelokupna populacija može dati svoj doprinos demografskoj obnovi i boljoj budućnosti države.
Nakon posjeta i obilaska svih hrvatskih županija, na jesen je u planu organizacija završne konferencije na kojoj bi se, zajedno sa znanstvenicima, okupili svi dosadašnji sudionici iz različitih jedinica lokalne i područne samouprave'', rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.
Iako popis stanovništva iz 2021. sam po sebi pruža jasniji uvid u trenutna demografska kretanja u Republici Hrvatskoj, on daje i moralnu obvezu svim razinama vlasti analizirati učinke dosadašnjih demografskih mjera, ali i donijeti nove politike i mjere za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske. Okupljanje predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, stručnjaka iz područja demografije te predstavnika državnih i javnih tijela, koji se sastaju na demografskim konferencijama pod organizacijskim vodstvom Središnjeg državnog ureda, pokazuje se kao dobar potez pri rješavanju lokalnih demografskih izazova, ali koriste i u kreiranju politika na nacionalnoj razini. Naglasak je na iskustvu i analizi kao dvama čimbenicima ključnima za ostvarivanje pozitivnih rezultata i njihovu doprinosu u smanjenju regionalnih nejednakosti te podizanju životnog standarda u svim dijelovima Hrvatske.
Središnji državni ured za demografiju i mlade, kao i ostala državna tijela, slušaju potrebe manjih sredina i aktivno rade na novim demografskim ulaganjima i mjerama. Najbolji primjer toga je najnovije ulaganje u dječje vrtiće putem Nacionalnog programa oporavka i otpornosti i posredstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja u ukupnoj vrijednosti od 1,6 milijardi kuna. Ključ demografske revitalizacije svakako leži u učinkovitoj koordinaciji i suradnji među svim razinama vlasti.
Kako objašnjava državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić, mjere i aktivnosti vezane uz demografsku obnovu, obiteljsku i populacijsku politiku podrazumijevaju sinergijsko djelovanje svih nadležnih aktera u njihovu kreiranju i provedbi, a sve u cilju dugoročnog poboljšanja demografskih kretanja.
Republika Hrvatska je raznolika i svaka jedinica lokalne i regionalne samouprave ima svoje specifičnosti te prema tim zahtjevima JLP(R)S-ovi kreiraju mjere. Ove konferencije su mjesta na kojima se ne govori samo o brojkama i statističkim podacima koji su vezani uz demografsku statistiku, već se dotiču i javnih politika od tržišta rada i stambenog zbrinjavanja do predškolskog odgoja i obrazovanja.
''Promocijom demografskih mjera na ovim konferencijama pridonosi se stvaranju pozitivnog okruženja, mijenjanju svijesti te jačanju stava kako cjelokupna populacija može dati svoj doprinos demografskoj obnovi i boljoj budućnosti države.
Nakon posjeta i obilaska svih hrvatskih županija, na jesen je u planu organizacija završne konferencije na kojoj bi se, zajedno sa znanstvenicima, okupili svi dosadašnji sudionici iz različitih jedinica lokalne i područne samouprave'', rekla je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.